Majke djece sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini prepuštene su same sebi i organizacijama od kojih odluče da potraže informacije ili pomoć. Kako bi započeo javnu diskusiju i postavio temelje za promjene u ovoj oblasti, Centar za razvoj karijere (CERK) iz Banjaluke započeo je projekat “Ženski (ne)diskriminisana!”.
Cilj je informisanje javnosti i stvaranje medijskog prostora za majke djece sa invaliditetom, sa fokusom na sferi rada i zapošljavanja. Tokom osam mjeseci, koliko će projekat trajati, planirane su radionice za majke, te medijske aktivnosti.
“Kako bismo bolje informisali same majke, tokom maja i septembra ćemo u Banjaluci održati dvije radionice, a njima mogu prisustvovati majke djece sa invaliditetom sa područja Banjaluke, Laktaša i Čelinca, koje nam se jave na mail kontakt@cerk.info. Na radionicama će pravnica i psihološkinja detaljnije obraditi temu diskriminacije žena u oblasti rada i zapošljavanja, o njihovim pravima i uslovima rada, te će majke razmjeniti iskustva i savjete”, kaže Irena Ivetić iz CERK-a.
Ova organizacija se tokom rada susretala sa majkama djece sa invaliditetom, koje su dolazile na njihove događaje, želeći da saznaju kako mogu poboljšati svoj položaj na tržištu rada. Ova populacija je dodatno marginalizovana, zbog čega se rad sa njom postavio kao jedan od prioriteta.
“Potrudili smo se da spojimo naše prethodno iskustvo u sferi rada i zapošljavanja, te kroz uključivanje eksternih saradnika koji imaju iskustva u radu sa osobama sa invaliditetom i znanjem u pravnoj oblasti, da započnemo temeljne promjene u položaju ove marginalizovane grupe”, navodi Ivetić, te dodaje da bh. društvo još uvijek ne prepoznaje potrebu majki dece sa smetnjama u razvoju da na različite načine ispune sopstvene potrebe za ekonomskom samostalnošću.
Osnovni problem je nepostojanje podrške, zbog čega ovi slučajevi uopšte ne budu registrovani.
“Majke djece iz OSI kategorije nisu dovoljno informisane o svojim pravima u sferi rada i zapošljavanja. Njihov glas se ne čuje u medijima, niti u institucijama”, govori ona.
Koliko su ovakvi projekti značajni govori nam i pravnica i novinarka Ana Kotur.
“Vrlo su važni zbog skretanja pažnje na položaj majki koje imaju djecu sa poteškoćama u razvoju, budući da su one najčešće noseći stub čitave porodice, ako ne i jedine hraniteljke porodice, uz dodatak nedovoljnih socijalnih davanja. Ono što je ključno jeste da i same majke djece sa poteškoćama imaju pravo na rad kao i svi drugi građani i građanke, a da je država dužna da obezbijedi sve potrebne mjere i aktivnosti da ostvare to pravo. Naravno, pravo na rad u ovim situacijama ima i veoma bitan psihološki i sociološki značaj za čitave porodice djece sa poteškoćama, i to gotovo uvijek počinje od majke”, govori nam Kotur.
Majke djece sa poteškoćama se najčešće susreću sa predrasudama da nisu dobre radnice, da će češće odsustvovati sa posla, te da nisu u stanju da rade jer moraju da brinu o djeci.
“Tu je prisutan i momenat prebacivanja odgovornosti unutar porodice na njih, kako za poteškoće koje dijete ima, tako i za svu neophodnu brigu o djetetu. I ono najteže, osjećaj usamljenosti koji ih prati, u nedostatku opšte društvene podrške populaciji djece sa poteškoćama i njihovih porodica. Neophodno je da kao zajednica odgovorimo kao ljudi koji, i kad nisu direktno ugroženi, jesu svjesni da su ovo pitanja od opšteg društvenog značaja”, navodi ona, te dodaje da BiH mora početi ispunjavati međunarodno preuzete obaveze, razrađivati sve neophodne mehanizme promovisanja ljudskih prava, te na sopstvenom primjeru pokazati podršku ovoj populaciji.
Medijski partneri na projektu su magazin Lola, te portali eTrafika i Frontal. Projekat se realizuje uz podršku USAID i Fonda otvorenog društva, u sklopu IV ciklusa kolacije za borbu protiv diskriminacije Jednakost za sve u saradnji sa Mediacentrom Sarajevo, Centrom za društvena istraživanja Analitika, Prava za sve i Vaša prava BiH.
Izvor: Lolamagazin
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.